Specifičnosti samoniklog bilja
Samonikle biljne vrste koje nalazimo u prirodi, pokazuju određene prednosti u odnosu na uzgojene vrste voća i povrća. U usporedbi s vegetabilnim namirnicama dobivenim kultivacijom, jestivo samoniklo bilje je biološki vrlo vrijedna hrana jer raste bez intervencije kemijskim sredstvima u optimalnim ekološkim uvjetima te je bogato bioaktivnim tvarima. Te biljke su selekcionirane prema sposobnosti opstanka u realnim uvjetima u kojima je potrebno razviti otpornost od različitih bolesti i štetnika. Prednost autohtonog samoniklog bilja je i ekonomske prirode, zbog njegove dostupnosti u prirodi, bez troškova uzgoja, od samog uspostavljanja nasada, do održavanja i zaštite. Sve ove prednosti dolaze do izražaja kod bazge, koja je jedna od brojnih vrsta divljeg voća sa izrazitim nutritivnim i senzorskim kvalitetama.
Bazga je vrlo rasprostranjena biljka koja raste u obliku gustog i razgranatog grma ili manjeg drveta visine do 9 metara, a najčešće ju nalazimo na plodnom, humusnom i vlažnom tlu, bogatom dušikom. Listovi se razvijaju u rano proljeće i sastavljeni su od duguljastih, zašiljenih, neravno nazubljenih listića karakterističnog neugodnog mirisa. Cvjetovi se razvijaju od svibnja do srpnja, svijetložute su boje i karakterističnog ugodnog mirisa. Plodovi su kuglaste, crnoljubičaste, sjajne koštuničave bobice složene u viseće nakupine koje dozrijevaju krajem kolovoza.
Posljednjih se desetljeća, osim iskorištavanja samoniklog bilja, bazga također ugaja i u komercijalnim nasadima radi povećane potražnje dijelova biljke (cvijet, list, bobica i kora) u farmaceutskoj i prehrambeno – prerađivačkoj industriji. Bazga može imati i ukrasnu vrijednost, kao i ulogu u ekološkoj i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prirodni uvjeti za ugoj bazge u našoj zemlji su i više nego zadovoljavajući.
Primjena dijelova bazge
Bazga je ekonomski vrlo važna biljna vrsta, a njezina široka primjena zahvaća područja medicine te farmakološke i kozmetičke industrije.
Bazga je poznata po brojnim korisnim svojstvima. Gotovo se svi dijelovi bazge - cvijet, list, kora i plodovi - smatraju ljekovitima. Raširena je upotreba cvjetova, koji se u fitoterapiji tradicionalno primjenjuju kao dijaforetik, diuretik te sredstvo protiv prehlade, kašlja i bronhitisa. Poznata je i primjena cvjetova kao lijeka kod dijabetesa, jer ekstrakt cvijeta bazge sadrži sastojke topljive u vodi, sposobne da direktno stimuliraju izlučivanje inzulina i metabolizam glukoze. Bazga ima široku primjenu i kao jestiva biljka. Cvjetovi se često koriste za jelo, prženi ili prerađeni u razne bezalkoholne i alkoholne napitke, a cijenjeni su zbog ugodnog aromatičnog mirisa koji potječe od eteričnog ulja.
S prehrambenog stajališta puno su značajniji plodovi bazge, koji se ne konzumiraju sirovi nego se prerađuju na brojne načine. Najčešće služe za pripravu samostalnih ili miješanih voćnih sokova i želiranih proizvoda. Bobice su djelotvorno diuretičko i laksativno sredstvo, a koriste se za liječenje ospica, začepljenosti sinusa, konstipacije, dijareje, reumatizma, prehlade i upaljenog grla. Smatra se da imaju protuupalna, antiviralna, antibakterijska i antioksidativna svojstva. Bobice su bogate taninima (olakšavaju dijareju i začepljen nos). Također, lakohlapljive komponente koje su pronađene u bobicama stimuliraju izlučivanje inzulina i poboljšavaju apsorpciju glukoze te bi bobice bazge, prema svemu navedenom, mogle biti djelotvorne u liječenju dijabetesa. Plod bazge se sve više prepoznaje kao izvor prirodnih bojila zbog visokog sadržaja antocijana, koji daju crvene, plave i ljubičaste boje te su topivi u vodi, što im omogućuje inkorporaciju u vodene faze namirnica.
Istraživanja su pokazala da pripravci od bobica bazge imaju značajan protuvirusni, odnosno virucidni učinak na viruse koji izazivaju prehladu, gripu pa čak i herpes. Ekstrakt bazge je dobro naučno istražen, te je potvrđeno kako podiže imunitet i zaista pomaže kod prehlade i gripe.
Antioksidativna aktivnost
Bazga sadrži mnogobrojne aktivne sastojke koji joj daju poželjna nutritivna, ali i terapijska svojstva. U najvažnije osobine plodova bazge ubrajamo antioksidativna svojstva. Oksidacijski procesi su vrlo bitni za funkcioniranje organizma, no nekontroliran i neuravnotežen mehanizam antioksidativne zaštite mogu rezultirati pojavom brojnih bolesti te ubrzavanjem starenja. Antioksidativna svojstva bazge su uglavnom povezana s prisutnošću flavonola i antocijana, spojeva iz skupine flavonoida koji posjeduju antikancerogena, antiinflamatorna, antibakterijska, imunostimulirajuća, antialergijska i antivirusna svojstva. Bazga sadrži sve esencijalne aminokiseline, a još je potvrđeno da koncentrirani, komercijalni sok od bazge ima više ukupnih fenola i veću antioksidativnu aktivnost od koncentrata ostalog crvenog bobičastog voća (brusnice, borovnice, kupine).
Najzastupljeniji sastojak plodova bazge je voda, a od sastojaka topljive suhe tvari najzastupljeniji su šećeri (udio u plodovima od 5 do 6%) koji između ostalog utječu i na senzorska svojstva okusa i arome. Kiseline su uz šećere osnovne komponente okusa. Najzastupljenije kiseline u plodovima bazge su jabučna, vinska i valerijanska kiselina. Od vitamina, zastupljeni su vitamin C, vitamin B1, te nešto karotena i vitamina E. Tvari koje plodovima daju obojenje su antocijani. Od ostalih sastojaka, plodovi sadrže pektin, tanine, eterično ulje i cijanogeni glikozid sambunigrin.
Na našem portalu možete pronaći razne proizvode od bazge, kao što su sirup od bazge, džem od bobica bazge, eko sirup od cvijeta bazge i posebno možemo izdvojiti tekući dodatak prehrani pod imenom Sambunicol.
Komentari
Dodaj komentarKomentiraj