Neće grom u koprive!

"Kopriva nije korov, a ni drača"

“Kako se rješiti koprive” je vjerojatno najčešće pitanje kad imate korov ili draču u dvorištu.

Društveno poduzeće KopriVITA iz Koprivnice proizvodi prehrambene i druge proizvode od koprive te zapošljava osobe s invaliditetom i ostale pripadnike marginaliziranih društvenih skupina.

Zašto baš kopriva? Kopriva je iznimna i jedinstvena biljka čije vrijednosti često prolaze nezapaženo. Nalazi se svuda oko nas, no pomalo je neugledna, pecka i najčešće se držimo podalje od nje. Ne znamo što bismo s njom i čemu uopće služi. No, oni koji joj se posvete, otkriju bezbrojne mogućnosti i kvalitete koje ima.

Neugodna je istina da mnogi na sličan način razmišljaju i o osobama s invaliditetom – nevidljivi su, držimo se podalje od njih i ne znamo što bismo s njima, no imaju veliki potencijal i kvalitete.

Kopriva je svestrana, zdrava, ukusna i ljekovita biljka iskoristiva na nebrojene načine, a u KopriVITA-i žele pokazati sve njene strane.

Narodnu poslovicu “Neće grom u koprive” gotovo svatko od nas je bar jednom upotrijebio ili čuo, ali rijetko tko zna njeno pravo porijeklo i značenje, naime postoji nekoliko objašnjenja.

Prvo, drvo koje je po narodnom vjerovanju, najčešće trpilo udar groma je hrast. Hrast je posvećen slavenskom bogu groma i munja Perunu i smatralo se da u njemu “živi” posebna sila, energija i zato je hrast najviše privlačio gromove boga Peruna.

Drugo je da su grom i kopriva veoma slični, list koprive ima male “bodlje” koje u dodiru s kožom stvaraju osjećaj sličan onom koji imamo kada se opečemo, a pošto vatra s neba dolazi od boga Peruna, vjerovalo se da su Perun i kopriva u srodstvu, stoga “neće svoj svoga”.

Treće, najzanimljivije vjerovanje seže iz prošlosti. Bog Perun je u germanskoj mitologiji Donar, a u nordijskoj Tor. Za vrijeme grmljavine ljudi bi bacali koprivu u ognjište kako bi umirili boga Tora i zaštitili svoj dom od udara groma dok su rimski osvajači navodno sadili koprive duž puteva koje su pravili, zatim se mlatili koprivama po tijelu da zagriju krv u pokušaju da se obrane od britanskih kiša.

U srednjem vijeku, ljudi su nosili koprivu sa sobom da bi odvratili čarobnjake i zle duhove, i da bi se odbranili od kletvi koje su bačene na njih. Osim toga, vjerovali su da će nošenjem koprive izbjeći udar groma.

Toliko uporna biljka koja raste iznova. Pomoći će svakom tko to zatraži, od slabokrvnosti, upale mjehura, glavobolje, čišćenja krvi i organizma, problema s jetrom, jačanje korijena kose, prhuti i drugih bolesti. Tamo gdje klasična medicina ne uspijeva naći lijek, kopriva nastupa

Što KopriVITA tjesteninu činu još posebnijom je ručna priprema od domaćih sastojaka s visokim udjelom koprive, koju beru vlastitim rukama u okolici Koprivnice. Iskoristili su potencijal svestrane i zdrave biljke, koja raste bez pesticide, samo uz pomoć Majke Prirode.

Uvrštavanjem koprive u jelovnik dobiva se povrće koje u organizmu utječe na niz funkcija metabolizma, od poticanja funkcije žlijezda za jače izlučivanje probavnih sokova koji pomažu u razgradnji masti, bjelančevina, ugljikohidrata i ostalih sastojaka u hrani koju uzimamo, do unošenja vrijednih sastojaka, od vitamina, minerala, esencijalnih kiselina do biljnih hormona.

Alternativa klasičnoj tjestenini, ima li što bolje od tanjura svježe kuhane, mirisne tjestenine s koprivom, sa ili bez jaja? Bili sami ili u društvu, za obiteljskim stolom ili udobno smješteni u svojoj omiljenoj fotelji s tanjurom na krilu, nema te prigode u kojoj dobra, kvalitetna tjestenina neće okrijepiti dušu i tijelo.