Mladi luk

Mladi je luk bogat vodom. Postotak vode kod starog luka varira između 86 i 89 %, a u mladom (proljetnom) luku količina vode može dosegnuti čak i do 90 ili 93 %. Bogatiji vodom, mladi luk ima i manji postotak ugljikohidrata, kao što je i manji njegov energetski udio (25 do 30 kcal). Bjelančevine, lipidi i ostali energetski sastojci se u luku nalaze u vrlo malim količinama.

Od mnogobrojnih minerala i oligoelemenata najznačajniji je sumpor. Doseže i do 50 mg/100g i spada u sastojke koji daju karakteristični okus i miris luku. Sumpor se smatra i ograničavajućim faktorom na probavnu toleranciju neke namirnice.

Bogat vitaminima, mineralima i elementima u tragovima

Mladi luk sadrži također dosta kalija, fosfora i kalcija. A u njemu ima i nekih relativno rijetkih oligoelemenata - selen, koji pospješuje obranu imuniteta i pokazuje se kao odličan čimbenik u borbi protiv starenja stanica, mangan (aktivator mnogih enzima i regulator cerebralnih neuro-prijenosnika), kobalt (anti-anemik, komplement vitamina B 12), fluor, koji je potreban za dobro stanje zubi i kostiju i molibden (dušični katalizator).

Mladi luk sadrži veliku količinu vitamina C - ima 25 mg/100 g, dok ga u luku koji jedemo kroz cijelu godinu ostane samo oko 7 mg. Pa onda možemo još bolje razumjeti koliko važnu ulogu je nekada imao luk, kao namirnica protiv skorbuta, za pomorce koji su plovili po dalekim morima.

U mladom se luku, u manjoj količini, nalaze i mnogi vitamini B grupe. Prisutan je i vitamin E i provitamin A. Razne vrste vlakana, koja i nisu tako obilna (2,1 %), čine kuhani luk lagano laksativnim, a crijeva ga dobro podnose.