Ponuda

Mongolska Borovnica 1 godišnja sadnica

kn  -  35,00/1kom

EUR  -  4,38 /1kom

Država

Hrvatska

Regija

Zagrebačka

Dostupna količina

500 kom

Dostava kurirskom službom

Da

Biljka dolazi iz Kanade, nastala je križanjem mongolskih i nekih drugih vrsta iz Južne Amerike, a u Kanadi je još nazivaju i ''little apple“ tj. „mala jabuka“. Križanjem se dobio veliki plod, koji kod nekih sorti može biti prosječno i do 1,43 cm promjera. Biljka daje ravnomjerno zrele plodove. Zreli plodovi su tamnoplave boje, prekriveni voštanim premazom, vrlo su ukusni, blagog okusa te sočni, idealnog omjera šećera i kiselina. U donjem i srednjem dijelu biljka rodi u izobilju. Grm biljke raste cca. do 3 m, a ima zaobljeni oblik i vrlo je varijabilna vrsta, pa može stvoriti grm ili drvce. Snaga rasta kod biljaka varira, može ići od 30 cm do 6 m visine, no mladice u početku rastu u vis. Biljka u vegetaciji daje puno mladica, obično tvori veliki gusti grm. Kora je crvenkasto-smeđe boje, kod mladih grana je naborana, dok su starije grane glatke. Listovi su obično ovalni, s grubo nazubljenim rubovima, dužine 7cm i širine 4 cm. Lisna masa se razvija tijekom cvatnje u periodi od 01.-15. svibnja. Cvjetići su bijeli, ima ih nekoliko desetaka u grozdovima.

Plodovi su okrugli, obično tamnoplavi ili ljubičasto-crni, prosječne težine 0,5-0,7 g, promjera 10-15 mm (18 mm). Dozrijeva od sredine do kraja lipnja, a plodovi mogu ostati na grmu do zime. Plodovi su vrlo sočni, slatki i ukusni. Karakterizira ih visok sadržaj fenola, flavanoida, anticijanina, minerala i vitaminima iz skupine A, B, C i E, stoga imaju antikancerogena terapijska svojstva. Već nakon kratkog vremena uzgoja našla je svoje mjesto u biljnoj medicini. Mongolske borovnice su bogatije mineralima i imaju bolja nutritivna svojstva nego daleko poznata američka borovnica. Na primjer, 100 g smrznutih mongolskih borovnica ima približno 7 puta više kalcija i željeza od američke borovnice, a čak 4 puta više kalija i proteina.

U potencijalnoj proizvodnji predstavljaju veliki resurs za proizvodnju džemova i sokova. U preradi, koriste se kao dodatak (poboljšivač okusa) drugim voćnim proizvodima, posebno onim s kiselim okusom. No, ipak je najveća prednost u plasmanu u svježem stanju na EU tržište, gdje je na burzama pokazan veliki interes nakon prezentacije kanadskih uzgajivača, koji svoj potencijal plasmana okreću prema Japanu, uz tradicionalan plasman Sibirskih borovnica.

Zahtjevi za uzgoj

U prirodi, preci Mongolskih borovnica obično rastu u otvorenim šumama, na obroncima, gudurama, uz potoke i ušćima rijeka, ali i suhim i kamenitim tlima punim sunca, te vrlo vlažnim i plodnim tlima u nizinskom području. Ne obitava na područjima gdje je godišnja količina oborina manja od 340 mm. U isto vrijeme, vrlo dobro je prilagođena za područja u kojima ima često požara.

Biljke toleriraju širok raspon pH tla (optimalno 6-7,5 pH), te različite strukture tla, stoga je izdržljiva i trajna, kao što je gore već navedeno. Na plantažama se očekuje rast i nakon 30 godina. Biljke ulaze u rod odmah nakon sadnje. Veći rod očekuje se od 3-4 godine, a u punu rodnost ulaze od 6-8 godine i tada se očekuje prinos od 8-10 t/hektru ili 7,5 kg bobica/biljci. Biljke su samooplodne, plodovi dozrijevaju u grozdovima 45-60 dana od cvatnje, odnosno krajem lipnja, početkom srpnja, prije ribizla i borovnica. Mladice su zahtjevnije i one bi trebale biti sađene u visoko bogato humusno tlo, a nakon toga, kad biljke očvrsnu, ne traže ništa više osim Vaše ljubavi . Bolje uspijevaju u djelomičnom hladu ili punoj sjeni, što omogućuje veću vlažnost tla. Mongolska borovnica otporna je na mraz - izbojci i cvjetni pupovi tijekom mirovanja mogu izdržati do - 50° C, ali cvjetovi ipak mogu biti oštećeni kasnim proljetnim mrazom. Biljke traže vrlo kratko razdoblje apsolutnog odmora, 400-600 sati i to samo na 0-7°C.Na njima nije zabilježen nikakav napad bolesti ili štetnika.

Listovi i mladi izboji Mongolske borovice su ukusna hrana, osobito u zimskim mjesecima, od prosinca do ožujka. Preporuka je u uzgoju zaštita od divljači, ali i domaćih životinja, poput ovaca ili koza. Iako se očekuje da bi plodove mogle jesti ptice, kao što se i očekivalo kod Sibirske borovnice i Goji bobica, do ozbiljnijih napada do sada nije došlo.

Plantažni uzgoj koji koriste kanadski proizvođači i sugerira struka: 1m x4,5 m, 1m x4,75 m, 1m x 6,2m, 1,25 x4,5 m ili 1,25 m x 4,75 m, dakle od 2200 -1760 kom/ha.

Govorimo:
Bilje i začini Eko proizvodi Gljive Jaja Masti i ulja Meso Mliječni proizvodi Ostalo Pčelarski proizvodi Pića Povrće Prirodna kozmetika Ribe i mekušci Sjeme i sadnice Voće Žitarice